Brčko distrikt BiH: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika Vedad Sa (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Mateo K 01 Oznaka: brzo uklanjanje |
||
| Redak 23: | Redak 23: | ||
|najveće_naselje_vrsta = |
|najveće_naselje_vrsta = |
||
|najveće_naselje = |
|najveće_naselje = |
||
|službeni_jezik = [[ |
|službeni_jezik = [[bošnjački jezik|bošnjački]], [[hrvatski jezik|hrvatski]] i [[srpski jezik|srpski]] [[jezik]] |
||
|vrsta_vlasti = |
|vrsta_vlasti = |
||
|predstavnik_države_množina = |
|predstavnik_države_množina = |
||
| Redak 71: | Redak 71: | ||
'''Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine''',<ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215. (službeno ime, citira Statut)</ref> odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, uspostavljen je [[8. ožujka]] [[2000]]. godine. Prostire se na površini od 493 četvorna kilometra posavske doline, koja seže od rijeke Save do obronaka planine Majevice. U blizini je tromeđe država [[BIH|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], te stoga slovi za strateško raskrižje u mnogim pogledima. Prema posljednjim procjenama u distriktu Brčko živi od 95.000 do 100.000 stanovnika, a od toga oko 50.000 u gradu Brčkom. |
'''Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine''',<ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215. (službeno ime, citira Statut)</ref> odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, uspostavljen je [[8. ožujka]] [[2000]]. godine. Prostire se na površini od 493 četvorna kilometra posavske doline, koja seže od rijeke Save do obronaka planine Majevice. U blizini je tromeđe država [[BIH|Bosne i Hercegovine]], [[Srbija|Srbije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]], te stoga slovi za strateško raskrižje u mnogim pogledima. Prema posljednjim procjenama u distriktu Brčko živi od 95.000 do 100.000 stanovnika, a od toga oko 50.000 u gradu Brčkom. |
||
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine<ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215.</ref>, po svom [[Statut|Statutu]], kojeg je proglasio Robert W. Farrand - prvi supervizor za Brčko, jedinstvena je administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je područje i pruža sve potrebne slobode svojim građanima. Distrikt nema drugu zastavu ili grb osim zastave i grba Bosne i Hercegovine. [[Latinica|Latinično]] i [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, te srpski, hrvatski i |
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine<ref>Zvonko Miljko, ''Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215.</ref>, po svom [[Statut|Statutu]], kojeg je proglasio Robert W. Farrand - prvi supervizor za Brčko, jedinstvena je administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je područje i pruža sve potrebne slobode svojim građanima. Distrikt nema drugu zastavu ili grb osim zastave i grba Bosne i Hercegovine. [[Latinica|Latinično]] i [[Ćirilica|ćirilično]] pismo, te srpski, hrvatski i bošnjački jezik ravnopravni su u upotrebi za sve svrhe. Funkcioniranje distrikta nadzire međunarodni supervizor i šef ureda OHR-a Sjever. |
||
Zbog svog zemljopisnog položaja, distrikt ima velike gospodarske prilike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu [[Europa|Europe]] – «Arizonu». Mnoge velike državne tvornice prošle su fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma. |
Zbog svog zemljopisnog položaja, distrikt ima velike gospodarske prilike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu [[Europa|Europe]] – «Arizonu». Mnoge velike državne tvornice prošle su fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma. |
||
Inačica od 1. lipnja 2019. u 23:40
Ovo je glavno značenje pojma Brčko distrikt BiH. Za druga značenja pogledajte Brčko (razdvojba).| Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
 Položaj Distrikta Brčko (crveno) u Bosni i Hercegovini
| |||||
| Glavni grad | Brčko | ||||
| Službeni jezik | bošnjački, hrvatski i srpski jezik | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 493 km2 | ||||
| Stanovništvo | |||||
| - ukupno (2013.) | 93 028[1] | ||||
| - gustoća | 188.69/km2 | ||||
| Valuta | Konvertibilna marka | ||||
| Vremenska zona | UTC +1 | ||||
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine,[2] odlukom Međunarodnog arbitražnog suda, uspostavljen je 8. ožujka 2000. godine. Prostire se na površini od 493 četvorna kilometra posavske doline, koja seže od rijeke Save do obronaka planine Majevice. U blizini je tromeđe država Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, te stoga slovi za strateško raskrižje u mnogim pogledima. Prema posljednjim procjenama u distriktu Brčko živi od 95.000 do 100.000 stanovnika, a od toga oko 50.000 u gradu Brčkom.
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine[3], po svom Statutu, kojeg je proglasio Robert W. Farrand - prvi supervizor za Brčko, jedinstvena je administrativna jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Ima vlastitu multietničku administraciju, policiju i pravosuđe. Demilitarizirano je područje i pruža sve potrebne slobode svojim građanima. Distrikt nema drugu zastavu ili grb osim zastave i grba Bosne i Hercegovine. Latinično i ćirilično pismo, te srpski, hrvatski i bošnjački jezik ravnopravni su u upotrebi za sve svrhe. Funkcioniranje distrikta nadzire međunarodni supervizor i šef ureda OHR-a Sjever.
Zbog svog zemljopisnog položaja, distrikt ima velike gospodarske prilike u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji te trgovini, pogotovu što posjeduje najveću tržnicu u ovom dijelu Europe – «Arizonu». Mnoge velike državne tvornice prošle su fazu privatizacije, a paralelno s tim povećava se, već sada veliki, broj privatnih poduzeća. Upravo zbog svoga položaja, distrikt Brčko, pored tradicionalnog lovnog, ima dobre mogućnosti za razvijanje kongresnog i seoskog turizma.
U distriktu Brčko, od njegovog osnutka do danas, usvojeno je preko 100 vlastitih zakona, koji pomažu građanima da lakše izgrade sredinu koja će biti ponos cijeloj državi, stvaraju pogodnosti za ulazak zdravih inozemnih investicija i ideja, a ti zakoni postaju i modeli za entitete u BiH.
Osnovno obrazovanje je devetogodišnje, obvezatno i besplatno u distriktu Brčko, koji ima 16 osnovnih škola, 5 srednjih i, za sada, Ekonomski fakultet. Sloboda izražavanja građana i javnost rada je zajamčena. Distrikt ima i svoj javni medij u instituciji J.P. Radio Brčko, a u perspektivi je i njegovo proširenje na pisani i TV segment. Također funkcionira i nekoliko privatnih medija.
Brčaci znaju prepoznati kulturne vrijednosti. Zbog toga i posjeduju bogatu narodnu knjižnicu, gradsku galeriju, amatersko kazalište, dom kulture i nekoliko kulturno-umjetničkih društava. U distriktu su aktivna i tri nacionalna kulturna društva – "Prosveta", "Preporod" i "Napredak". Brčko pohode mnoga poznata imena iz svijeta kulture, ne samo s domaćih, nego i širih svjetskih prostora, a Brčaci ih uvijek rado i srdačno dočekuju.
Stanovništvo
Prema službenim rezultatima Agencije za statistiku BiH, a na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, Brčko Distrikt BiH ima 83.516 stanovnika, od toga 41.250 su muškarci a 42.266, žene. [4]
Etnička stuktura stanovništva je sljedeća:
Bošnjaci - 17.411 (42,36%)
Srbi - 14.861 (34,58%)
Hrvati - 8.859 (20,66%)
Ostali - 682 (1,65%),
Ne izjašnjava se - 309 (0,63%),
Bez odgovora - 51 (0,12%)
Religijska struktura uglavnom prati etničku. Najzastupljeniji je Islam (42,9%), zatim Pravoslavci (34,52%) i Katolici (20,35%). Ateisti (0,39%), Agnostik (0,12%).[4]
| Stanovništvo općine Brčko | ||||||
| godina popisa | 2013. | 1991. | 1981. | 1971. | ||
| Muslimani | 35.381 (42,36%) | 38.617 (44,06%) | 32.434 (39,18%) | 30.181 (40,36%) | ||
| Hrvati | 17.252 (20,66%) | 22.252 (25,39%) | 23.975 (28,96%) | 24.925 (33,33%) | ||
| Srbi | 28.884 (34,58%) | 18.128 (20,68%) | 16.707 (20,18%) | 17.709 (23,68%) | ||
| Jugoslaveni | 5.731 (6,54%) | 7.794 (9,41%) | 1.086 (1,45%) | |||
| ostali i nepoznato | 1.999 (2,39%) | 2.899 (3,30%) | 1.858 (2,24%) | 870 (1,16%) | ||
| ukupno | 83.516 | 87.627 | 82.768 | 74.771 | ||
Brčko (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
| Brčko | ||||||
| godina popisa | 1991. | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 22.994 (55,53%) | 16.725 (53,20%) | 15.651 (61,67%) | |||
| Srbi | 8.253 (19,93%) | 5.532 (17,59%) | 5.481 (17,43%) | |||
| Hrvati | 2.894 (6,98%) | 2.157 (6,86%) | 2.663 (10,49%) | |||
| Jugoslaveni | 5.211 (12,58%) | 6.351 (20,20%) | 952 (3,75%) | |||
| ostali i nepoznato | 2.054 (4,96%) | 672 (2,13%) | 630 (2,48%) | |||
| ukupno | 41.406 | 31.437 | 25.377 | |||
Naseljena mjesta
Bijela, Boće, Boderište, Brčko, Brezik, Brezovo Polje, Brezovo Polje (selo), Brka, Brod, Bukovac, Bukvik Donji, Bukvik Gornji, Buzekara, Cerik, Čađavac, Čande, Ćoseti, Donji Rahić, Donji Zovik, Dubrave, Dubravice Donje, Dubravice Gornje, Gajevi, Gorice, Gornji Rahić, Gornji Zovik, Grbavica, Gredice, Islamovac, Krbeta, Krepšić, Laništa, Lukavac, Maoča, Marković Polje, Ograđenovac, Omerbegovača, Palanka, Popovo Polje, Potočari, Rašljani, Ražljevo, Repino Brdo, Sandići, Skakava Donja, Skakava Gornja, Slijepčevići, Stanovi, Šatorovići, Štrepci, Trnjaci, Ulice, Ulović, Vitanovići Donji, Vitanovići Gornji, Vučilovac, Vujčići, Vukšić Donji i Vukšić Gornji.
Politika
- Gradonačelnici Brčko distrikta
| gradonačelnik | od | do | stranka | |
|---|---|---|---|---|
| 1. | Siniša Kisić | 8. ožujka 2000. | 12. studenog 2003. | SP RS |
| - | Ivan Krndelj (v. d.) | 12. studenog 2003. | 3. prosinca 2003. | NHI |
| 2. | Branko Damjanac | 3. prosinca 2003. | 8. prosinca 2004. | SP RS |
| 3. | Mirsad Đapo | 8. prosinca 2004. | 12. veljače 2009. | SDP BiH |
| 4. | Dragan Pajić | 12. veljače 2009. | 14. rujna 2011. | SNSD |
| 5. | Miroslav Gavrić | 14. rujna 2011. | 23. studenog 2012. | SNSD |
| 6. | Anto Domić | 23. studenog 2012. | 15. studenog 2016. | HDZ BiH |
| 7. | Siniša Milić | 15. studenog 2016. | trenutno | SNSD |
Izvori
- ↑ Preliminarni rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 5. studenog 2013. Preuzeto 7. studenog 2013.
- ↑ Zvonko Miljko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215. (službeno ime, citira Statut)
- ↑ Zvonko Miljko, Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2006., ISBN 953-169-132-0, str. 215.
- ↑ a b http://www.popis2013.ba/popis2013/doc/Popis2013prvoIzdanje.pdf
- Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
- internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf
Vanjske poveznice
- Službena stranica Vlade Distrikta Brčko (pristupljeno: 18. svibnja 2016.)
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||