Kopar: razlika između inačica
Official bilingual name also in poštanski broj (check out in posta.si) |
Oznaka: brzo uklanjanje |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
| visina = 9,8 |
| visina = 9,8 |
||
| koordinate = 45°33′43.17″N, 13°43′00″E |
| koordinate = 45°33′43.17″N, 13°43′00″E |
||
| poštanski broj = 6000 Koper |
| poštanski broj = 6000 Koper |
||
| pozivni broj = |
| pozivni broj = |
||
| registarska oznaka = KP |
| registarska oznaka = KP |
||
Inačica od 31. svibnja 2019. u 21:47
Ovo je glavno značenje pojma Kopar. Za vrstu začina (Anethum graveolens) pogledajte Kopar (začin). | |
| Osnovni podaci | |
| Regija | Primorska; Obalno-kraška regija |
| Stanovništvo | 23.273 (2005.) |
| Visina | 9,8 m |
| Koordinate | 45°33′43.17″N, 13°43′00″E |
| Poštanski broj | 6000 Koper |
| Registarska oznaka | KP |
| Službena stranica | koper.si |
| Karta | |
 | |
Kopar (slov. Koper, tal. Capodistria) je jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji. On je sjedište gradske općine Kopar i najveći grad u Primorskoj, jednoj od slovenskih regija. Kopar je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan. Leži južno od talijanskog lučkog grada Trsta, i ima 23.273 stanovnika (2005.).
Povijest
Kopar se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zaljevu. U vrijeme stare Grčke je naselje bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.
Pred Langobardima su stanovnici obližnjeg Trsta 568. pobjegli u Kopar. U čast bizantskog cara Justinijana II. 'Rinotmeta' mjestu je ime promijenjeno u Justinopel.
Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog rimskog carstva je Kopar bio na strani Nijemaca. Car Konrad II. je Kopru zauzvrat dodijelio gradske privilegije.
1278. Kopar postaje dio Venecijanske Republike i postaje upravni centar venecijanske Istre. Venecijanci ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje tal. ime grada Capodistria.
Prema popisu stanovništva koji je 1900. provedeno u Austrougarskoj, u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika talijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika.
Kopar, zajedno s cijelom obalom, 1918 potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodnog teritorija Trsta. Nakon njene podjele, 1954. dospijeva u Jugoslaviju.
Religija
Kopar je već od 8. stoljeća bio sjedište biskupije. 1498. je u Kopru rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Kopar 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.
Gospodarstvo
U Kopru su najveći gospodarski subjekti luka (Luka Koper), i Tomos. No, pored njih, u gradu je živa gospodarska aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.
Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.
- vidi gradske općine
Vanjske poveznice
| |||||||
